Otvoriti Gewerbe u 2026. godini: Pravni oblici, postupak i porezi

Otvaranje obrta (Gewerbe) u Njemačkoj predstavlja temeljni korak za bavljenje gospodarskom djelatnošću s ciljem ostvarivanja dobiti. Sustav je visoko automatiziran, no zahtijeva precizno poznavanje pravnih oblika, poreznih obveza i administrativnih rokova.

Razlika između obrta (Gewerbe) i slobodnih zanimanja (Freiberufler)

Njemački zakon jasno razdvaja komercijalne obrte od slobodnih profesija:

• Obrt (Gewerbe): Obuhvaća svaku trajnu, samostalnu djelatnost u trgovini, proizvodnji, zanatstvu i uslužnom sektoru (građevina, gastronomija, prijevoz, online trgovina). Podliježe registraciji pri uredu za gospodarstvo (Gewerbeamt) i plaćanju poreza na obrt (Gewerbesteuer).
• Slobodna zanimanja (Freiberufler): Prema članku 18. Zakona o porezu na dohodak (EStG), ova kategorija uključuje ljekare, inženjere, odvjetnike, prevoditelje, novinare, znanstvenike i pojedine IT stručnjake. Oni ne registriraju obrt pri općini, oslobođeni su komunalnog poreza na obrt i prijavljuju se izravno poreznom uredu (Finanzamt).

Pravni oblici za samostalne poduzetnike

Prilikom registracije samostalne djelatnosti bira se odgovarajući pravni oblik:

Za državljane zemalja izvan Europske unije boravišna dozvola (Aufenthaltstitel) mora izričito sadržavati odobrenje za obavljanje samostalne djelatnosti (Erwerbstätigkeit gestattet ili Selbstständige Tätigkeit gestattet).

Koraci pri otvaranju obrta

1. Prijava obrta (Gewerbeanmeldung): Zahtjev se podnosi lokalnom uredu za gospodarstvo (Gewerbeamt ili Ordnungsamt), osobno ili putem online portala grada. Pristojba iznosi između 20 i 65 eura.
2. Porezni upitnik (Fragebogen zur steuerlichen Erfassung): Nakon registracije obrta, porezni ured (Finanzamt) šalje zahtjev za ispunjavanje elektroničkog upitnika putem portala ELSTER. U njemu se definiraju procjena prihoda za prve dvije godine poslovanja, primjena pravila o malim poduzetnicima i model obračuna PDV-a.
3. Porezni broj (Steuernummer i USt-IdNr.): Financijski ured dodjeljuje porezni broj obrta za domaće poslovanje te, po potrebi, identifikacijski broj za poslovanje unutar EU (Umsatzsteuer-Identifikationsnummer).
4. Članstvo u komori (IHK ili HWK): Industrijska i trgovinska komora (Industrie- und Handelskammer – IHK) ili Obrtnička komora (Handwerkskammer – HWK) automatski dobivaju obavijest o registraciji. Mali obrtnici s niskim prihodima ostvaruju pravo na privremeno ili trajno oslobođenje od plaćanja članarine.
5. Prijava osiguranju od nezgoda na radu (Berufsgenossenschaft): Zakonski obvezna prijava nadležnom strukovnom osiguravajućem tijelu.

Porezne obveze obrtnika

Vlasnik obrta u Njemačkoj podliježe sljedećim vrstama poreza:

• Porez na dohodak (Einkommensteuer): Obračunava se na cjelokupnu ostvarenu dobit (prihodi umanjeni za priznate poslovne troškove).
• Porez na dodanu vrijednost (Umsatzsteuer / PDV): Standardna stopa iznosi 19% (snižena 7%). Obrtnik obračunava PDV na izdanim računima i ima pravo na odbitak pretporeza (Vorsteuerabzug) plaćenog na poslovne troškove.
• Komunalni porez na obrt (Gewerbesteuer): Fizičke osobe i partnerstva ostvaruju zakonski neoporezivi odbitak (Freibetrag) od 24.500 eura dobiti godišnje. Porez se plaća samo na iznos dobiti koji prelazi tu granicu.

Knjigovodstvo: Račun dobiti i gubitka (EÜR)

Obrtnici koji na godišnjoj razini ne prelaze 800.000 eura prometa ili 80.000 eura dobiti nisu obvezni voditi dvojno knjigovodstvo niti sastavljati bilancu. Za njih je dopušteno jednostavno knjigovodstvo temeljeno na evidenciji novčanog toka (Einnahmen-Überschuss-Rechnung – EÜR).