Raditi na Minijob: Pravila, porezi i nova granica zarade

Minijob, službeno nazvan geringfügige Beschäftigung, oblik je zaposlenja u Njemačkoj s ograničenom mjesečnom zaradom ili vremenskim trajanjem. Ovaj oblik rada često koriste studenti, umirovljenici, ali i zaposlenici koji žele dodatnu zaradu uz redoviti posao.

Limit zarade i zakonski okvir

Granica zarade za Minijob vezana je uz zakonsku minimalnu satnicu (Mindestlohn) na temelju formule od 10 radnih sati sedmično:

• Mjesečni limit: 538 eura mjesečno (sukladno minimalnoj satnici).
• Godišnji limit: 6.456 eura godišnje.

Ako radnik u pojedinim mjesecima zaradi više zbog nepredviđenih okolnosti (primjerice zamjena bolesnog kolege), status Minijoba ostaje važeći pod uslovom da se godišnji limit ne prekorači više od dva puta godišnje.

Vrste Minijoba

Postoje dva osnovna oblika maržnog zaposlenja:

1. Zaposlenje s fiksnim limitom zarade (Entgeltgeringfügige Beschäftigung): Redoviti rad s mjesečnim primanjem do maksimalno 538 eura.
2. Kratkotrajno zaposlenje (Kurzfristige Beschäftigung): Rad ograničen na najviše tri mjeseca ili 70 radnih dana unutar kalendarske godine, neovisno o visini zarade, pod uslovom da se ne obavlja profesionalno kao primarni izvor prihoda (često u sezonskim poslovima).

Porezi i doprinosi

Za zaposlenika, Minijob je u pravilu oslobođen plaćanja poreza na dohodak i doprinosa za zdravstveno osiguranje te osiguranje za slučaj nezaposlenosti:

• Porez na dohodak: Poslodavac uplaćuje paušalni porez od 2% koji pokriva sve porezne obveze radnika.
• Zdravstveno osiguranje: Radnik kroz Minijob ne stječe automatski samostalno zdravstveno osiguranje. Mora biti osiguran po drugoj osnovi (kroz redoviti posao, obiteljsko osiguranje ili studentsko osiguranje).
• Penziono osiguranje (Rentenversicherung): Radnik automatski uplaćuje vlastiti doprinos od 3,6%, dok poslodavac uplaćuje 15%. Zaposlenik ima zakonsko pravo podnijeti pisani zahtjev za oslobađanje od penzionog osiguranja (Befreiung von der Rentenversicherungspflicht), čime dobiva puni iznos zarade, ali ne ostvaruje penzione bodove za taj period.

Radna prava radnika na Minijobu

Zakon o radu u Njemačkoj ne pravi razliku između radnika na puno radno vrijeme i onih na Minijobu. Zaposlenici na Minijobu imaju jednaka radna prava:

• Plaćeni godišnji odmor (Urlaubstage): Broj dana godišnjeg odmora računa se razmjerno broju radnih dana u sedmici u odnosu na radni sedmica od 5 ili 6 dana.
• Plaćeno bolovanje (Entgeltfortzahlung im Krankheitsfall): Pravo na nastavak isplate plaće u trajanju do šest tjedana u slučaju bolesti.
• Plaćeni neradni blagdani: Ako radni dan po rasporedu pada na državni praznik, radnik ima pravo na isplatu te smjene.
• Zaštita od otkaza (Kündigungsschutz): Vrijede standardni zakonski rokovi za otkaz ugovora o radu.

Minijob uz redoviti radni odnos

Zaposlenik s ugovorom na puno radno vrijeme smije imati jedan Minijob bez plaćanja dodatnog poreza i socijalnih doprinosa na taj sporedni prihod.

Svaki drugi dodatni Minijob automatski se pribraja prihodima iz redovnog posla i oporezuje prema poreznoj klasi VI (Steuerklasse 6), uz puni obračun doprinosa. Prije početka rada potrebno je provjeriti ugovor o radu primarnog posla, jer većina ugovora zahtijeva pismenu obavijest ili odobrenje poslodavca za sporednu djelatnost (Nebentätigkeit).