Bolovanje u Njemačkoj: Procedura prijave, elektronska doznaka (eAU) i isplata plate

Odlazak na bolovanje u Njemačkoj regulisan je Zakonom o nastavku isplate zarada (Entgeltfortzahlungsgesetz - EFZG). Zakon precizno definiše obaveze radnika, rokove javljanja poslodavcu i mehanizme finansijske zaštite tokom privremene nesposobnosti za rad.

Obaveze radnika prvog dana bolovanja

U slučaju bolesti, zaposlenik ima dvije osnovne zakonske dužnosti:

1. Obaveza hitnog obavještavanja (Mitteilungspflicht): Zaposlenik je dužan obavijestiti poslodavca o svojoj spriječenosti za rad što je ranije moguće, u pravilu prije početka radne smjene. Obavijest se može poslati telefonskim pozivom, e-mailom ili porukom, u zavisnosti od internih pravila kompanije.
2. Zaštita privatnosti dijagnoze: Radnik je dužan saopštiti samo da je nesposoban za rad i navesti procijenjeno vrijeme odsustva. Zakonski nije dužan reći poslodavcu od čega boluje niti navoditi medicinsku dijagnozu, jer to predstavlja doktorsku tajnu.

Kada je potrebno posjetiti doktora

Prema zakonu, ako bolovanje traje duže od tri kalendarska dana, radnik mora pribaviti zvaničnu doktorsku potvrdu o nesposobnosti za rad i javiti se doktoru najkasnije četvrtog dana odsustva.

Poslodavac prema ugovoru o radu ima zakonsko pravo zahtijevati doktorsku potvrdu već od prvog dana bolesti (Attest ab dem ersten Tag). Zbog toga je neophodno provjeriti odredbe u ugovoru o radu ili pravilniku kompanije.

Elektronska doznaka za bolovanje (eAU)

Od januara 2023. godine papirne doznake na obrascima u više boja u potpunosti su zamijenjene elektronskom doznakom (elektronische Arbeitsunfähigkeitsbescheinigung - eAU):

• Nakon pregleda, doktor unosi podatke o bolovanju u centralni sistem koji ih digitalno prosljeđuje zdravstvenoj blagajni pacijenta.
• Poslodavac samostalno i elektronskim putem preuzima potvrdu o bolovanju iz sistema zdravstvene blagajne.
• Zaposlenik više ne mora slati nikakav papirni dokument poslodavcu, već od doktora dobija samo štampani primjerak za sopstvenu arhivu.

Finansijska prava tokom bolovanja

Isplata naknade za vrijeme bolesti odvija se u dvije faze:

1. Prvih 6 sedmica: Puna plata od poslodavca (Entgeltfortzahlung)

Poslodavac je zakonski obavezan isplaćivati 100% uobičajene bruto plate u trajanju do šest sedmica (42 dana) za isti uzrok bolesti. Pravo na nastavak isplate plate stiče se nakon što radnik provede najmanje četiri sedmice u neprekidnom radnom odnosu kod tog poslodavca.

2. Nakon 6 sedmica: Naknada od zdravstvene blagajne (Krankengeld)

Ako nesposobnost za rad traje duže od šest sedmica zbog iste dijagnoze, obaveza poslodavca prestaje, a isplatu preuzima zakonsko zdravstveno osiguranje: - Visina naknade: Iznosi 70% redovne bruto plate, ali ne više od 90% neto plate. Od ovog iznosa automatski se odbijaju doprinosi za penziono osiguranje, osiguranje za njegu i osiguranje za slučaj nezaposlenosti. - Maksimalno trajanje: Naknada se može primati najduže do 78 sedmica unutar perioda od tri godine za istu bolest.

Bolovanje tokom probnog rada i otkaz

U njemačkom radnom pravu ne postoji apsolutna zabrana uručivanja otkaza tokom bolovanja. Poslodavac može uručiti redovni otkaz tokom trajanja bolovanja, posebno tokom probnog rada (Probezeit), uz poštovanje ugovorenog otkaznog roka. Međutim, sam otkaz motivisan isključivo bolešću (krankheitsbedingte Kündigung) van probnog rada podliježe izuzetno strogim zakonskim uslovima i provjeri pred sudom za radne sporove.